Sjedište općine je Seget Donji, površina općine je 77,90 km2, a nastanjuje je približno 4900 stanovnika. Seget Donji  je najveće naselje u sastavu općine. Smješteno je dva kilometra zapadno od UNSECO-va grada Trogira i ima dugu turističku tradiciju. Zahvaljujući blagoj klimi, stanovništvo se i danas bavi poljoprivredom i ribarstvom. Rivijera Seget svojim dugim i čistim pješčanim plažama, raznolikim smještajnim kapacitetima u luksuznim hotelima i apartmanima na samoj morskoj obali, uz sportsko-rekreacijske mogućnosti pružit će vam nezaboravan odmor.

Stara jezgra Segeta je malo ribarsko mjesto, smješteno unutar pravokutnog srednjovjekovnog kaštela, napravljenog prema modelu monumentalne Dioklecijanove palače. Za datum utemeljenja Segeta možemo uzeti 13. siječnja 1564, kada je trogirski knez Augustin Bembo izdao dozvolu Jakovu Rotundu pisaru gradske blagajne, da sagradi kulu i pored nje utvrđeno selo. U to utvrđeno selo uskoro su se počeli spuštati seljaci iz raštrkanih sela, radi lakše obrane pred turskim napadima. Poput splitskih i trogirskih kaštela koji su nastali na zapadnoj strani Trogira, izgradnjom Segeta obrambene utvrde se šire prema istoku do Marine. Segetski kaštel predstavlja vrijedan spomenik dalmatinskog urbanizma.

Seget se sve do 17 stoljeća nazivao i Kaštel Rotundo, da bi od sredine 17 stoljeća zaživjelo ime Seget, dok stari naziv potpuno nestaje. O antičkoj prošlosti Segeta svjedoče dva žrtvenika posvećena grčkom junaku Heraklu, koji su pronađeni u kamenolomu ispod brda sv. Ilije. U okolnom polju se nalazi više crkvica, od kojih su najstarije ruševine crkvice sv. Danjela iz ranog srednjeg vijeka. U samom mjestu Seget nalazi se barokna crkva Gospe od Ružarja koja je sagrađena 1758 godine, na temeljima manje crkve Gospe od Ružarja i sv. Antuna Padovanskog, koja je prethodno srušena. U crkvi se čuva gotičko oslikano raspelo iz XIV stoljeća i oslikani drveni triptih, djelo Blaža Jurjeva Trogiranina.